Sto je imovina? Sto je vlasnistvo?

A) ------ IZ PRAVNOG LEKSIKONA (PL), 1970.:

IMOVINA - (je) "skup subjektivnih gradjanskih prava koja pripadaju jednoj osobi", ili, u nesto uzem smislu, to su "stvari i druge EKONOMSKE VRIJEDNOSTI, koje cine predmet jedne imovine (...)". - "Sve te stvari, u krajnjoj liniji, mogu se izraziti u novcu (...)". (.......) - "Po jednom shvacanju imovina se dijeli na aktivu i pasivu. Aktivu sacinjavaju PRAVA (obligaciona prava, STVARNA i druga apsolutna prava) dok pasivu cine obveze koje proizlaze iz obligacionih odnosa. - (PL, str. 334. - Podcrtao B.S.)
------ NAPOMENE (B.S.): (a) Iz gornjega se vidi, da u imovinu spadaju ne samo stvari nego i druga prava, pogotovo ona koja imaju ekonomsku vrijednost. - [Usporedi shvacanje imovine od strane Europskog suda za ljudska prava! Vidi nize pod B) !] - Stanarsko pravo je imovina, jer ima veliku ekonomsku vrijednost za stanara, koji bi inace morao placati oko 30 ili 40 puta vecu stanarinu, ili bi morao kupiti drugi stan. Ta vrijednost, kao i svaka druga ekonomska vrijednost, moze se, u krajnjoj liniji, izraziti u novcu. - (b) Stanarsko pravo je stvarno pravo (sto znaci: pravo na stvari - t.j. na stanu), kao sto je i danasnje "pravo stanovanja", koje je osobna sluznost po Zakonu o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima (cl. 199., cl. 217., cl. 244.(3)). - (c) Za vrijeme SFRJ postojalo je i "pravo koristenja" (t.j. upravljanja), koje je bilo "najsire i najsveobuhvatnije imovinsko pravo stvarnopravnog karaktera koje je proizlazilo iz drustvenog vlasnistva" (vidi Pravni leksikon, 1970., str.1112.).

STVARNA PRAVA - (su) "apsolutna prava koja za svoj neposredni predmet imaju stvari". (....) - "... stvarnopravni odnos je odnos izmedju titulara stvarnog prava (npr. vlasnika, plodouzivaoca ...) i svih ostalih osoba koje eventualno mogu doci u dodir sa stvari". - (....) - "Moderna gradjanska prava usvajaju osnovnu rimsku kategorizaciju stvarnih prava (vlasnistvo, sluznost i zalog) ..." - (PL, str. 1112.)

PRIVATNO VLASNISTVO (u originalu: "Privatna svojina") - (......) "... svom titularu osigurava punu slobodu koristenja i raspolaganja ..." . (.....) - "Klasicno privatno vlasnistvo u rimskom pravu, tzv. proprietas, obicno se definira kao ius utendi, fruendi et abutendi, t.j. pravo slobodnog koristenja i raspolaganja stvari". (....) - "Pravne karakteristike klasicnog privatnog vlasnistva slijedece su: 1. ono je apsolutno, sto (u ovom slucaju, op. B.S.) znaci da obuhvaca sva ovlastenja (...); 2. ono je iskljucivo, t.j. vlasnik moze svakoga iskljuciti iz uzivanja njegovog predmeta vlasnistva (...); 3. ono je nedjeljivo i jedinstveno (... neograniceno koristenje stvari i raspolaganje njome); 4. ono je elasticno t.j. vlasnik, iako ne vrsi nikakvo vlasnicko ovlastenje, ipak ostaje vlasnik ...". - (PL, str. 909. - 910.)
------ NAPOMENE (B.S.): Vlasnik uvijek ima neku svoju imovinu, ali imovina ne mora uvijek znaciti vlasnistvo. U imovinu spadaju, osim vlasnistva, druga stvarna prava i druge ekonomske vrijednosti. Dakle, stanarsko pravo je bez sumnje imovina, kao sto je imovina i danasnje pravo stanovanja (kao osobna sluznost). Sto vise, stanarsko pravo, po svom sadrzaju, trajnosti i nasljedivosti (u smislu da zauvijek prelazi na clanove domacinstva), takodjer je i jedan oblik podijeljenog (razdijeljenog) vlasnistva, jer to proizlazi iz zakona (Zakon o stambenim odnosima itd.) - premda se tu radi o zakonski stvorenom izuzetku od klasicnog (kao i modernog) shvacanja da je vlasnistvo nedjeljivo. - (Vidi i: "razdijeljeno vlasnistvo" odnosno "podijeljeno vlasnistvo").

RAZDIJELJENO VLASNISTVO (PODIJELJENO VLASNISTVO; u originalu: "Podeljena svojina") - (je) "vlasnistvo kod kojega razni titulari na istom objektu imaju raznovrsna vlasnicka ovlastenja" --- (za razliku od suvlasnistva, kod kojega svaki suvlasnik ima sva ovlastenja, ali mu pripada samo dio ukupne vrijednosti stvari - op. B.S.). --- (.........) - Prema shvacanju nekih pravnih strucnjaka (u SFRJ), "drustveno vlasnistvo je PODIJELJENO vlasnistvo. Npr., jedna stambena zgrada u drustvenom vlasnistvu ima razne titulare sa raznovrsnim ovlasternjima: stambena zgrada, kao pravna osoba, poduzece ili ustanova koje je zgradu podiglo, opcina i pojedini STANAR (STANARSKO PRAVO) imaju raznovrsna prava na stambenoj zgradi i pravnu zastitu svoga prava pored zastite koja pripada svim titularima prava zajedno, kao i zastitu svoga prava prema nositeljima drugih prava na stvari NA KOJOJ POSTOJI PODIJELJENO VLASNISTVO". (Podcrtao B.S.; - PL, str. 780. - 781.)
------ NAPOMENA (B.S.): Iz gornjega se vidi, da se stanarsko pravo smatralo jednim oblikom podijeljenog VLASNISTVA, i to ne samo u drustvenim stanovima nego i u privatnim jer je stanarsko pravo, po Zakonu o stambenim odnosima, bilo JEDNAKO u drustvenim i privatnim stanovima, a to je potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske 1997. godine. - (Iz odluke Ustavnog suda RH: "Bivsi nositelji stanarskih prava stjecali su ta prava temeljem istih zakonskih propisa i postojao je samo jedan oblik stanarskog prava neovisno o tome tko je bio davatelj stana na koristenje". - Narodne novine br. 11/97 str. 681).

OSOBNO VLASNISTVO (u originalu "Licna svojina") - "ima vise znacenja". (....) "U anglosaksonskim zemljama osobno vlasnistvo (personal property) oznacava vlasnistvo na pokretnim stvarima i izvjesna prava na nepokretnim stvarima ..." (.....) Osobno vlasnistvo u SFRJ imalo je "niz osobitosti s obzirom na vrstu stvari koje mogu biti objekt tog prava (predmeti za osobnu potrosnju i uporabu, zgrade i stanovi, zemljiste i sredstva za rad). Socijalni SADRZAJ PRAVA VLASNISTVA pojedinaca u svim tim slucajevima cini OSOBNO KORISTENJE stvari." (Podcrtao B.S.) (....) - "...treba razlikovati slijedece vrste osobnog koristenja: "1. osobno koristenje predmeta za osobnu potrosnju i uporabu; 2. osobno koristenje zgrade ili stana; 3. osobno koristenje zemljista, i 4. osobno koristenje sredstava za rad i poslovnih prostorija". (PL, str. 518. - 519.)
------ NAPOMENA (B.S.): Trajno i zauvijek nasljedivo pravo koristenja (itd.) pripadalo je stanaru t.j. nositelju stanarskog prava (ali, uz odredjene uvjete, i njegovoj obitelji, clanovima obiteljskog domacinstva, na koje se je to pravo i prenosilo, itd.). - Iz gornjeg teksta (iz PL) vidi se, da se to osobno koristenje smatralo sadrzajem prava VLASNISTVA pojedinca.

NASLJEDNO PRAVO - (je) "skup pravnih normi kojima se u drzavi regulira podrucje nasljedjivanja". (PL, str. 617.)
NASLJEDJIVANJE - (je) "stupanje neke osobe u odnose na mjesto umrle, odnosno osobe proglasene za umrlu". (.......) "Nasljedjivanje kao pravnu ustanovu reguliraju norme nasljednog prava, ali i norme drugih oblasti prava mogu sadrzavati norme nasljednopravnog karaktera (......); zato pod nasljednim pravom treba podrazumijevati sve pravne norme koje reguliraju nasljedjivanje". (......) (PL, str. 618.)
------ NAPOMENA (B.S.): Zakonom o stambenim odnosima bilo je regulirano stupanje u odnose clana obiteljskog domacinstva na mjesto umrlog nositelja stanarskog prava. Na taj se je nacin stanarsko pravo moglo zauvijek prenosti na clanove domacinstva (iz generacije u generaciju), t.j. bilo je zauvijek nasljedivo, kao sto proizlazi iz gore navedene definicije nasljedjivanja.

B) ------ EUROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (cl. 1. Prvog protokola) stiti pravo na mirno uzivanje IMOVINE - u originalu: "possessions". (U hrvatskom tekstu Konvencije to je lose prevedeno kao "vlasnistvo"). Znacenje pojma "possessions" objasnjeno je u knjizi "The European Convention on Human Rights" (autori: Francis G. Jacobs & Robin C. A. White; naklada: Clarendon Press - Oxford, 1996, str. 247.). Tamo pise, da "possessions", prema shvacanju Europskog suda za ljudska prava, ima siroko znacenje, t.j. u taj pojam spadaju, osim vlasnistva nad pokretnim stvarima i nekretninama, i druga prava koja imaju ekonomsku vrijednost, a to znaci "imovina" - ("Possessions must have an economic value"). Navedeni su primjeri: pravo ribarenja, stalna klijentela ili ugled poduzeca koji ima novcanu vrijednost ("goodwill in a business"), dozvola za tocenje alkoholnih pica (ukoliko o njoj ovisi zarada), i drugo. - Ocito, i stanarsko pravo, koje je imalo trajnu ekonomsku vrijednost, spada u taj pojam "possessions" odnosno "imovina".

C) ------ U Rezoluciji 1096 Parlamentarne skupstine Vijeca Europe pise da se imovina (="property"), koja je bila oduzeta (="seized"), treba restituirati in integrum izvornim vlasnicima (="owners"), OSIM ako bi se time prekrsila prava stanara stecena u dobroj vjeri (t.j. stecena posteno, zakonito).
"Property" moze znaciti "vlasnistvo" i "imovina". Kad bi se "seized property" shvatilo kao "oduzeto vlasnistvo", (dok se stanarsko pravo, prema shvacanju privatnih vlasnika, ne bi smatralo vlasnistvom, a osim toga oni tvrde da im vlasnistvo nad takvim neuseljivim privatnim stanovima nije niti oduzeto jer su ostali upisani u zemljisnim knjigama), to bi znacilo da se trebaju vratiti nacionalizirani stanovi ali NE i neuseljivi privatni stanovi, t.j. ne bi se oduzimalo stanarsko pravo od stanara i vracalo vlasniku, buduci da ne bi spadalo u pojam oduzetog vlasnistva ("seized property"). - Ali, danasnji vlasnici su trazili da im se vrate i ti stanovi, a i Zakon o najmu stanova odredjuje da se vrate, tako sto se oduzima, ukida stanarsko pravo; a to znaci da se stanarsko pravo smatra kao "seized property" (bez obzira da li "property" znaci vlasnistvo ili imovinu)! - Ali, u tom slucaju, prema Rezoluciji 1096, ti neuseljivi stanovi ("seized property") opet se NE trebaju vratiti (t.j. opet se ne smije ukinuti stanarsko pravo), da se ne bi krsila stecena prava stanara! - [Neki govore kako je stanarsko pravo navodno nepoznato u zapadnoeuropskom pravu, te da je to nekakvo "nepostojece" pravo. To je cista besmislica, jer je jasno da se radi o ekonomski vrijednom (imovinskom) pravu, koje su stanari zauvijek stekli ZAKONOM, a za vrijeme SFRJ blo je zajamceno i ustavom].

D) ------ IZ ZAKONA O VLASNISTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA (Narodne novine broj 91 / 1996.)

---- Cl. 199. - "(1) Osobna sluznost je stvarno pravo koje ovlascuje pojedinacno odredjenu osobu da se na odredjeni nacin sluzi tudjom stvari (posluzna stvar), ciji svagdasnji vlasnik mora to trpjeti. - (2) Osobne sluznosti su: pravo plodouzivanja, pravo uporabe i pravo stanovanja." --- (.....)
---- Cl. 217. - "(1) Pravo stanovanja je osobna sluznost koja svojega nositelja (stanovatelja) ovlascuje da se sluzi necijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju (posluzna stvar) (....)"
---- Cl. 244. - (......) - "(3) Ako je osobna sluznost osnovana u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre (....)"
------ NAPOMENE (B.S.): Za vrijeme SFRJ, "stanarsko pravo" je bio naziv za jedan oblik "podijeljenog vlasnistva", a danas, prema Zakonu o vlasnistvu, vrlo slican sadrzaj ima "pravo stanovanja". - Iz cl. 219. proizlazi, da to pravo moze dati vlasnik (na pr. ugovorom u pisanom obliku). - Ako je "pravo stanovanja" stekla jedna obitelj, ona to pravo zadrzava zauvijek, osim ako ta obitelj eventualno izumre (a to se ne mora nikada dogoditi). Dakle, nakon smrti starijih clanova obitelji, to pravo stanovanja prelazi na nove clanove iste obitelji, iz generacije u generaciju, slicno kao i stanarsko pravo.
- [ Ustavni sud RH je rekao u jednoj odluci, da je stanarsko pravo ukinuto zato, sto vise ne postoji u nasem novom ustavno-pravnom sustavu. Medjutim, Ustav RH ne spominje niti stanarsko pravo niti pravo stanovanja. Pravo stanovanja, ocito, nije suprotno Ustavu RH. Iz svega gore navedenoga proizlazi, da niti stanarsko pravo nije suprotno Ustavu RH.]
- [ Neki su govorili, da je stanarsko pravo nekakvo cudno, nepostojece pravo, jer nije poznato u zapadnoj Europi, i sl. - Ako u zapadnim zemljama nisu poznata prava, koja bi imala slican sadrzaj kao "stanarsko pravo", onda tamo valjda nije poznato ni nase "pravo stanovanja", ali to ne znaci da bi se to pravo kod nas trebalo ukinuti!].
____________

STECENA PRAVA:

IZ PRAVNOG LEKSIKONA, 1970. - Str. 1102.:
------ STECENO PRAVO - (je) "subjektivno pravo koje je zasnovano na opcim aktima, odnosno normama objektivnog prava i koje po vladajucem shvacanju vise ne moze biti ukinuto niti okrnjeno novim normama objektivnog prava. (......) Medjutim, (......) ocito je da se ne mogu sva prava koja proizlaze iz opcih pravnih normi smatrati stecenima za vjecna vremena (......) Tocno je, medjutim, da razlog pravne sigurnosti zahtijeva da se izbjegava svako narusavanje vec utvrdjenih i stabilnih subjektivnih prava. Prema tome, moze se uzeti da je zahtjev za ocuvanjem stecenih prava samo jedan postulat zdrave pravne politike, o kome u granicama mogucnosti treba voditi racuna, ali ne pod cijenu kocenja neizbjeznog razvoja prava i drustvenih odnosa."
------ NAPOMENA (B.S.): Iz gornjega, ukratko, proizlazi slijedece: Po vladajucem shvacanju, stecena prava se (u principu) ne smiju ukidati odnosno smanjivati, ali iznimno je to ipak moguce, ako za to postoje jaki i opravdani razlozi. - (Ali, NEMA takvih opravdanih razloga za ukidanje stecenog stanarskog prava! - Vidi dolje!)

IZ ODLUKE USTAVNOG SUDA RH od 31. III. 1998.,
Narodne novine br. 48 / 1998., str. 997.:
------ "Tocno je da se stanarsko pravo stjecalo na zakonom propisani nacin (.....). To samo po sebi ne mora znaciti da se neko pravo stjece zauvijek i da se njegov naziv, sadrzaj i obim ne mogu nikad mijenjati (....)"
------ NAPOMENA (B.S.): Nema sumnje da je stanarsko pravo u tzv. privatnom (neuseljivom) stanu imalu trajnu ekonomsku (imovinsku) vrijednost vecu od devet desetina trzisne vrijednosti stana, jer je notorno, da su vlasnici prodavali te stanove (za vrijeme SFRJ) za manje od jedne desetine trzisne vrijednosti (useljivog) stana, a jasno je da ni stanarsko pravo u drustvenom, nacionaliziranom, ili drugom stanu nije vrijedilo manje od navedenoga. - Da se ne bi krsilo steceno stanarsko pravo u nacionaliziranim stanovima, ti stanovi NISU VRACENI vlasnicima, nego su ih stanari jeftino otkupili (slicno kao i ostale drustvene stanove). S druge strane, stanarsko pravo u tzv. privatnim stanovima, koje je imalo prakticki jednaku vrijednost, ukinuto je, t.j. prekrseno (cak bez naknade te vrijednosti, i cak bez ikakve naknade!). Buduci da se, usprkos namjeri i obvezi vracanja oduzete imovine, vlasnicko pravo NIJE SMATRALO OPRAVDANIM RAZLOGOM za krsenje stecenog stanarskog prava u nacionaliziranim stanovima, jasno je, da niti u tzv. privatnim stanovima to vlasnicko pravo NE MOZE BITI OPRAVDANJE za krsenje stecenog stanarskog prava. (To je takodjer zahtjev clanka 10. Rezolucije 1096 Parlamentarne skupstine Vijeca Europe).

IZ USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE (cl. 30.):
------ "Kaznena osuda za teska i osobito necasna kaznena djela moze, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stecenih prava ili zabranu stjecanja na odredjeno vrijeme nekih prava na obavljanje odredjenih poslova, ukoliko to zahtijeva zastita pravnog poretka".
------ NAPOMENA (B.S.): Ustav RH predvidja (samo u jednom clanku, gore navedenom) mogucnost gubitka stecenih prava, i to samo u nekim odredjenim osobito teskim slucajevima, pa odatle logicno proizlazi da se stecena prava u pravilu (u ostalim slucajevima) ne smiju oduzimati.

B S

..

..