PRILOG 1
A) IZ PRAVNOG LEKSIKONA, 1970.:
IMOVINA - (je) "skup subjektivnih gradjanskih prava koja pripadaju jednoj osobi", ili, u nesto
uzem smislu, to su "stvari i druge EKONOMSKE VRIJEDNOSTI, koje cine predmet jedne imovine (...)". - "Sve te stvari,
u krajnjoj liniji, mogu se izraziti u novcu (...)". (.......)
- "Po jednom shvacanju imovina se dijeli na aktivu i pasivu. Aktivu sacinjavaju PRAVA
(obligaciona prava, STVARNA i druga apsolutna prava) dok pasivu
cine obveze koje proizlaze iz obligacionih odnosa. - (Pravni leksikon, 1970., str.
334. - Podcrtao B.S.)
NAPOMENE (B.S.): (a) Iz gornjega se vidi, da u imovinu spadaju ne samo stvari
nego i druga prava, pogotovo ona koja imaju ekonomsku vrijednost. - [Usporedi shvacanje imovine od strane Europskog suda za
ljudska prava! Vidi nize pod B) !] - Stanarsko pravo je imovina, jer ima veliku
ekonomsku vrijednost za stanara, koji bi inace morao placati oko 30 ili 40 puta vecu stanarinu, ili bi morao kupiti drugi
stan. Ta vrijednost, kao i svaka druga ekonomska vrijednost, moze se, u krajnjoj liniji, izraziti u novcu. - (b)
Stanarsko pravo je stvarno pravo (sto znaci: pravo na stvari
- t.j. na stanu), kao sto je i danasnje "pravo stanovanja", koje je osobna sluznost po Zakonu o vlasnistvu i drugim stvarnim
pravima (cl. 199., cl. 217., cl. 244.(3)). - (c) Za vrijeme SFRJ postojalo je i "pravo koristenja" (t.j. upravljanja), koje
je bilo "najsire i najsveobuhvatnije imovinsko pravo stvarnopravnog karaktera koje je proizlazilo iz drustvenog vlasnistva"
(vidi Pravni leksikon, 1970., str.1112.).
B) EUROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (cl.
1. Prvog protokola) stiti pravo na mirno uzivanje IMOVINE - u originalu:
"possessions". (U hrvatskom tekstu Konvencije to je lose prevedeno
kao "vlasnistvo"). Znacenje pojma "possessions" objasnjeno je u knjizi "The European Convention on Human Rights" (autori: Francis G. Jacobs & Robin
C. A. White; naklada: Clarendon Press - Oxford, 1996, str. 247.). Tamo pise, da "possessions", prema shvacanju Europskog
suda za ljudska prava, ima siroko znacenje, t.j. u taj pojam spadaju, osim vlasnistva nad pokretnim stvarima i nekretninama,
i druga prava koja imaju ekonomsku vrijednost, a to znaci "imovina" - ("Possessions
must have an economic value"). Navedeni su primjeri: pravo ribarenja, stalna klijentela ili ugled poduzeca koji
ima novcanu vrijednost ("goodwill in a business"), dozvola za tocenje alkoholnih
pica (ukoliko o njoj ovisi zarada), i drugo. -
Ocito, i stanarsko pravo, koje je imalo trajnu ekonomsku vrijednost, spada u taj pojam "possessions" odnosno "imovina".
Dr.med. Branko Soric
Vlaska 84 / I
10000 ZAGREB
E-mail: branko.soric@zg.tel.hr
_____________________________________________
PRILOG
2
(Podaci Drzavnog zavoda
za statistiku - HINA 24. II. 2002.)
Prijepis:
stan.txt
24. 02. 2002.
U
Hrvatskoj je proteklih godina, prema dosad raspolozivim podacima, prodano oko 314 tisuca stanova na kojima je bilo stanarsko
pravo, i to po prosjecnoj cijeni od 32.000 kuna po stanu (= oko 8.500
DEM, primjedba B.S.).
ZAGREB -
Moglo bi se, stoga, reci da gradjani koji su u bivsoj drzavi uspjeli doci do drustvenog stana spadaju
u onu manju skupinu stanovnistva koja je zahvaljujuci otkupu stekla vlasnistvo nad nekretninama po vrlo niskim cijenama.
Otkupljeni bivsi drustveni stanovi cine oko 19 posto ukupna broja stanova (za stalno stanovanje) u Hrvatskoj.
Prema podacima koje je nedavno objavio Drzavni zavod za statistiku, u Hrvatskoj
je od lipnja 1991. do kraja 2000. godine prodano (na obrocnu otplatu ili jednokratnim
uplatama) 313.894 bivsih drustvenih stanova, ukupne povrsine od 18,5 milijuna
cetvornih metara za ukupnu ugovorenu cijenu od 10 milijardi kuna. Iz toga, dakle, proizlazi, da su stanovi prosjecne povrsine
od oko 59 kvadrata otkupljeni za prosjecno 31.896 kuna, ili oko 540 kuna po cetvornome metru.
Zakon
o prodaji tzv. drustvenih stanova omogucavao je nositeljima stanarskog prava da stan otkupe jednokratnom uplatom, s posebnim
popustima, ili u obrocima (do 30 godina) . Jednokratnim je isplatama placeno 115.110 stanova ili oko 36 posto, a za njih je
"inkasirano" ukupno 1,68 milijardi kuna. Jednostavna racunica pokazuje da su
nositelji stanarskog prava koji su se odlucili na jednokratnu isplatu za svoj stan u prosjeku "iskesirali" 14.648 kuna, ili
oko 250 kuna po kvadratu.
Gotovo
dvije trecine nositelja stanarskog prava ugovorenu cijenu otkupa svoga stana placaju u obrocima. Na obrocnu je otplatu prodano
ukupno 195.440 stanova, a ukupna ugovorena cijena za njih iznosi 8,32 milijarde kuna.Tako je prosjecna prodajna cijena stana
na obrocnu otplatu 42.600 kuna. Oduzme li se ukupna kvadratura tih stanova od 11,6 milijuna cetvornih metara, ispada da kvadratni
metar tih stanova kosta prosjecno 718 kuna.
[Page 1
stan.txt]
Podaci
o strukturi bivsih drustvenih, a sada otkupljenih privatnih stanova pokazuju da je 47 posto tih stanova dvosobno. Takvih je
147.701, ukupne povrsine od 8,3 milijuna cetvornih metara pa prosjecna velicina otkupljenoga dvosobnog stana iznosi 56 kvadrata.
Trosobnih je stanova nesto vise od 27 posto, a takve stanove ima 85.527 bivsih nositelja stanarskog prava, koji su sada vlasnici
stanova od prosjecno 72,5 cetvornih metara.
Nesto je manje - 19,5 posto od ukupna broja - onih
koji su otkupili jednosobne stanove ili garsonijere. Takvih je stanova 61.250,
ukupne povrsine od 2,2 milijuna kvadratnih metara, sto je prosjecno 35,6 kvadrata
po stanu.
Nesto manje od 20 tisuca je cetverosobnih i vecih stanova. Otkupljenih
17.046
cetverosobnih stanova prosjecne je velicine od 92 kvadrata, a 2.370
prodanih bivsih drustvenih stanova je peterosobno i vece, prosjecne kvadrature od 128 cetvornih metara.
Iz raspolozivih se statistickih podataka moze uociti
i da su prodavatelji 49 posto stanova gradovi, odnosno opcine, prodavatelji 36 posto stanova ostale pravne osobe (poduzeca
i drugi), a u slucaju oko 15 posto stanova prodavatelj je Republika Hrvatska. Razlika
koja se pokazuje u zbroju obrocno i jednokratno placenih stanova odnosi se na stanove ciji su kupci, prema Zakonu, bili oslobodjeni
placanja cijene (popust 100 posto), a takvih je 3.344.
Podaci o prodanim stanovima na kojima je postojalo
stanarsko pravo prikupljeni su od Drzavnoga pravobraniteljstva i drzavnih pravobraniteljstava zupanija, gradova i opcina,
a odnose se na razdoblje od 19. lipnja 1991., kada je prodaja pocela, pa do kraja prosinca 2000.
Premda je institucija stjecanja stanarskog prava
stvar proslosti, opcepoznato je da ima i slucajeva stanova "dobivenih" proteklih godina koji su otkupljivani po vrlo povoljnim,
netrzisnim cijenama. O tome, medjutim, barem u statistici, nema podataka.
HINA 24.02.2002. Page 2
Dr.med. Branko Soric
Vlaska 84 / I
10000 ZAGREB
E-mail: branko.soric@zg.tel.hr
_____________________________________________
PRILOG 3
Dio Rezolucije
1096 Parlamemtarne skupstine Vijeca Europe - sa
stavkom 10. (Potcrtao
B.S.):
COUNCIL OF EUROPE - Parliamentary Assembly
RESOLUTION 1096 (1996)1 on measures
to dismantle
the heritage of former communist totalitarian systems
1. The heritage of former communist totalitarian systems is not an
easy one to handle. On an institutional level this heritage includes (over)centralisation, the militarisation of civilian
institutions, bureaucratisation, monopolisation, and over-regulation; ...... ( itd., ovdje izostavljam sve do stavka 10. ).
10. Furthermore, the Assembly
advises that property, including that of the churches, which was illegally or unjustly
SEIZED by the state, NATIONALIZED, confiscated OR OTHERWISE expropriated during the reign of communist totalitarian
systems in principle be RESTITUTED to its original owners IN INTEGRUM, IF THIS IS
POSSIBLE WITHOUT VIOLATING the rights of current owners who acquired the property in good faith or THE RIGHTS OF TENANTS WHO RENTED THE PROPERTY
IN GOOD FAITH, and without harming the progress of democratic reforms. In
cases WHERE THIS IS NOT POSSIBLE, JUST MATERIAL COMPENSATION SHOULD BE AWARDED. Claims and conflicts relating to individual cases of property restitution should
be decided by the courts.
11. Concerning
the treatment . ( itd.; izostavljam stavke 11. do 16.)
1. Assembly debate
on 27 June 1996 (22nd Sitting) (see Doc. 7568, report of the Committee on Legal Affairs and Human Rights, rapporteur: Mr Severin).
Text adopted by the Assembly on 27 June 1996 (23rd Sitting).
2. See Doc. 7568.
(KRAJ kopije dijela Rezolucije 1096)
Prijevod stavka 10: "Nadalje, Skupstina savjetuje da imovina, ukljucujuci i crkvenu, koja je bila nezakonito ili nepravedno
ODUZETA od strane drzave, nacionalizirana, konfiscirana ILI NA DRUGI NACIN ekspropriirana
za vrijeme vladavine komunistickih totalitarnih sistema, u principu treba biti restituirana izvornim vlasnicima in integrum,
AKO je to moguce uciniti BEZ KRSENJA prava sadasnjih (novih) vlasnika
koji su stekli tu imovinu u dobroj vjeri ili PRAVA STANARA koji su unajmili tu imovinu u dobroj vjeri, te
bez stete za napredak demokratskih reformi. U slucajevima KADA TO NIJE MOGUCE, TREBA
SE DODIJELITI PRAVEDNA MATERIJALNA NAKNADA. O zahtjevima i sukobima koji se odnose na pojedinacne slucajeve restitucije imovine trebaju odluciti sudovi."
NAPOMENA (B. Soric): Za vrijeme SFRJ imovina je bila oduzeta na razne nacine, na pr. konfiskacijom, nacionalizacijom, davanjem trajnog i zauvijek nasljedivog stanarskog prava stanaru i to zakonom
(u mnogim slucajevima protiv volje izvonog vlasnika, bez obzira na zemljisne knjige koje su time derogirane), pa je time izvorni vlasnik zauvijek izgubio gotovo sva vlasnicka ovlastenja (prava)
nad stanom.
(Jasno, ako je vlasnik sām dao stanarsko pravo stanaru, onda imovina nije oduzeta od vlasnika, pa se niti
ne vraca).
Dr.med.
Branko Soric, Vlaska 84, 10000 ZAGREB
_______________________________________________________
PRILOG 4 (Slijedi naknadno fotokopija
pisma podrske
HHO-a - Hrvatskog helsinskog odbora)
__________________________________________________
PRILOG 5
IZ OGLASA SAVEZA UDRUZENJA STANARA HRVATSKE
objavljenih u VJESNIKU 20.
i 29. III. 1994.
Savez udruzenja stanara Hrvatske (koji je kasnije promijenio ime u "Udruga
stanara Hrvatske", Trg bana Jelacica 15, Zagreb) pozivao se je 1994. godine na JEDNAKOST svih stanara i svih stanarskih prava u
oglasima (vidi dolje 1 i
2) objavljenim u Vjesniku (potcrtao B.S.):
(1) DEKLARACIJA (Vjesnik 20. III. 1994.):
"Zahtijevamo jednakost pred zakonom
svih stanara, nosilaca stanarskog prava iz bivseg drustvenog sustava, bez
obzira na prijeklo stana". (Napomena B.S.:
S obzirom na porijeklo, stanovi su bili drustveni i privatni, od kojih su neki bili oduzeti dodjelom stanarskog
prava a drugi nacionalizacijom ili konfiskacijom). - "Zahtijevamo mogucnost otkupa
stana za sve nosioce stanarskog prava, bez obzira nas porijeklo stana, pod jednakim kriterijima i jednakim zakonskim uvjetima". (........) "Skrecemo paznju svekolikoj
javnosti, Vladi i Saboru Republike Hrvatske, ukoliko se (......) denacionalizacija provede nehumano (.......), da ce se tim
cinom oduzeti pravo na zivljenje kao i gradjansko pravo na jednakost pred
Zakonom, desetinama tisuca obitelji (....) ove zemlje. To bi bio novi grijeh
prema vlastitom narodu, identican onome kojeg je ucinilo bivse drustvo tadasnjim vlasnicima".
(Podcrtao B.S.)
POTPISANI: Savez udruzenja stanara Hrvatske, sindikati, politicke stranke,
medju njima one koje su kasnije dosle na vlast t.j. stranke koalicije koja je
pobijedila na izborima u sijecnju 2000.: Socijaldemokratska partija Hrvatske
(SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska
seljacka stranka (HSS), Istarski demokrastski savez (IDS), i druge stranke, te International
Union of Tenants (IUT).
(2) Otvoreno pismo Saboru i Vladi Republike Hrvatske
(Vjesnik 29. III. 1994.):
(.......) "Budu
li sve relevantne nacionalne institucije (zakonodavne, upravne, stranacke, crkvene, znanstvene i dr.) uzimale stanarsko pravo
kao drustvenu cinjenicu koja sadrzi svu slozenost nase proslosti, sadasnjosti i buducnosti, onda ce ono biti priznato
svim gradjanima Hrvatske na isti nacin. Dogodi li se drukcije,
posljedice ce biti nenadoknadive". (.....)
(Podcrtao B.S.)
POTPISANI su deseci uglednih
intelektualaca, javnih, kulturnih i znanstvenih radnika
Dr.med. Branko Soric
Vlaska 84 / I
10000 ZAGREB
E-mail: branko.soric@zg.tel.hr
______________________________________________
PRILOG 6
Clanak 48. Zakona
o najmu stanova (NN broj 91
/ 1996.)
(1) Osobe
koje su primjenom odredbe clanka 61. stavka 5. Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«, br. 51/85., 42/86., 22/92. i
70/93.) stekle pravo koristiti se stanom, imaju pravo taj stan otkupiti prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima
postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, br. 43/92. - procisceni tekst, 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 44/94., 58/95. i
11/96.) ako nemaju u vlasnistvu useljivu kucu ili stan i ako je vlasnik tog stana
otkupio drugi stan prema odredbama istog Zakona.
(2) Zahtjev
za kupnju stana osoba iz stavka 1. ovoga clanka moze podnijeti vlasniku stana, odnosno njegovom pravnom sljedniku u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Osobe iz stavka 1. ovoga clanka koje ne otkupe stan stjecu pravni polozaj zasticenog najmoprimca pod uvjetima pod
kojima ta prava stjecu ostali najmoprimci prema odredbama ovoga Zakona.
Napomena (B.S.): Osobe iz
cl 48. (1) Zakona o najmu stanova,
koje su stekle pravo koristiti se tudjim privatnim stanom
po Zakonu o stambenim odnosima od 1985. godine ili kasnije (»Narodne novine«, br.
51/85., 42/86., 22/92. i 70/93.) nisu mogle steci u tim stanovima stanarsko pravo, jer
se po Ustavu SFRJ nije moglo steci stanarsko pravo u privatnom stanu nakon 26.
XII. 1974. Ti korisnici stana
bez stanarskog prava dobili su,
po gore citiranom cl. 48., pravo otkupiti tudji privatni stan. Gradjani, koji su stekli stanarsko pravo u privatnim stanovima do 26.XII.1974., zadrzali su i
dalje to pravo, te se je ono i dalje stalno (zauvijek) prenosilo na
njihove pravne sljednike (clanove obiteljskog domacinstva), sve dok nije ukinuto Zakonam o najmu stanova 1996. godine.
Iz odluke Ustavnog
suda RH (604, NN broj 48 /
1998, str. 1004):
"15. clanak 48. stavak
1. Zakona o najmu, propisuje... (.....)
Predlagatelji
pod 1), 5), 9), 10) i 17), kao najmodavci isticu . da cinjenica sto je vlasnik mogao otkupiti stan u drustvenom vlasnistvu,
ne moze biti za njega otegotna okolnost, niti mu moze uskracivati pravo vlasnistva na drugorn stanu, da se radi o prisiInoj
prodaji bez mogucnosti ostvarivanja trzisne cijene, o ogranicavanju vlasnickih prava, u stvari o svojevrsnom izvlastenju odnosno
svojevrsnoj konfiskaciji, odnosno o novoj nacionalizaciji i oduzimanju imovine bez pravicne naknade, cime da se ugrozava sama
ustanova vlasnistva, sto je protivno odredbama cl. 3., 28., 48. stavku 2. i clanku 50. Ustava.
Prijedlozi
nisu osnovani. (........)
Sto se tice navoda predlagatelja pod 1), 5), 9), 10)
i 17), treba imati na umu cinjenicu da su oni bili nositelji stanarskog prava na vecem stanu od onog u njihovom vlasnistvu,
i taj su veci stan mogli kupiti pod netrzisnim uvjetima prema odredbama Zakona o prodaji. Zadrzavanje stanarskog prava na
vecem stanu bilo je uvjetovano njihovom duznoscu da stan koji su stekli u vlasnistvo, a koji nije odgovarao njihovim
obiteljskim potrebama, iznajme pod uvjetima iz cl. 109. do 118. Zakona o stambenim odnosima iz 1985. godine
(clanak 61. stavak 5. Zakona o stambenim odnosima iz 1985. godine). Stoga i propisivanjem kao u osporenoj odredbi, da su oni
duzni najmoprimcima, ali samo onima koji nemaju u vlasnistvu useljivu kucu ili stan, i samo u slucaju da su kupili
stan na kojem su imali stanarsko pravo, prodati stan prema odredbama Zakona o prodaji, nisu oni kao vlasnici tih stanova
stavIjeni u nepovoljniji polozaj, Ocjenjuje se da je osporavana odredba izraz nacela socijalne pravde iz clanka 3. Ustava,
a ne ogranicavanje ili oduzimanje prava vlasnistva protivno odredbama clanka 50. Ustava".
--- (Potcrtao B.S.)
Dr.med. Branko Soric, Vlaska 84, 10000 ZAGREB
___________________________________________________
PRILOG 7
ZASTUPNICKI DOM SABORA 22.IV.1998.
Fonogram, str.: 178/1/RC ___ ZD
i 178/2/RC
___ ZD
Prijepis:
(.........)
"JADRANKA KOSOR: Hvala lijepa. I posljednji prijavljeni je uvazeni
zastupnik Nedjeljko Mihanovic. 3 minute izvolite.
DR. NEDJELJKO MIHANOVIC:
"Stovana gospodjo potpredsjednice, stovana gospodo zastupnici i zastupnice. Ja bih ovdje iznio pred ovaj zastupnicki forum jedan slucaj. Dakle jednu kategoriju
nasih gradjana koji su po Zakonu o najmu stanova potpuno obespravljeni. Tu govori se da ima oko 12, 13 tisuca slucajeva u
Hrvatskoj koji su doista potpuno obespravljeni. To su gradjani koji su dobivali stanove, (nisu) mogli birati, nego, u onom
sustavu, kakav je dobio stan, da li je bio nacionaliziran, da li je bio u drustvenom vlasnistvu ili je bio u (privatnom) vlasnistvu,
nije mogao birati. A kroz 45 godina ti su gradjani uredno placali u stambeni fond, placali su stanarine naravno redovito, i sada, je li, po tome zakonu o najmu ta jedna kategorija gradjana je potpuno obespravljena.
Oni nemaju pravo na otkup stanova, i ne samo to, nego cujem jer meni dolaze glasovi, i ne samo glasovi, nego i prituzbe iz
Splita, iz Rijeke, iz Zagreba. Oni cak ne mogu niti ono, sto bi po zakonu o najmu stanova trebali, sklopiti ugovor o najmu;
ne, takvi vlasnici niti to ne prihvacaju, onda to ide preko suda, i onda se to vuce, i po statistici samo je 10% takvih gradjana
uspjelo sklopiti ugovor o najmu. To se vuce, onda jer su mocniji iscrpljuju financijski,
sudske takse su tako visoke da neki ne mogu izdrzati, i to se je grozno zakompliciralo. Prema tome, mislim da bi te slucajeve
trebalo na jedan socijalan nacin rijesiti. Oni su obespravljeni a to po Ustavu naravno ni __ jednu kategoriju gradjana ne
smijemo dopustiti. I vise, sto u toj
kategoriji tih vlasnika stanova jedan dobar dio su prekupci; dakle ne izvorni vlasnici
stanova koji su gradili te stanove, nego koji su te stanove kupili prije 40, 50 _ kad su se mogli kupovati stanovl, i ti prekupci
su jos najgori. Jer naravno oni zele brzo i efikasno ostvariti vrijednost tih stanova, (preko) _ ne sklapaju ugovore o najmu
nego sudski pokusavaju izbaciti te stanare, prema tome vidite, mislim da bi trebali svi ovdje zastupnici, sve ove stranke
nase, da razmisle o toj kategoriji stanara, i da se dopusti, i kao sto je to u Ceskoj napravljeno, svima otkup stanova. A drzava je zato tu da vlasnicima stana na ovaj ili na onaj nacin nadoknadi. Ovim prekupcima, to je posebna i najteza kategorija, najkriminalnija kategorija, ti
prekupci koji sada sudski istjeruju te gradjane, stare, koji su 45 godina, sada vec i 50, u tim stanovima; mislim da bi to
trebalo ozbiljno razmisliti jer to _ vijesti koje meni dolaze, (koji) iz Splita; ja imam 90 slucajeva (su mi). Mislim da bi to trebalo rijesiti ustavno i pravno. Evo hvala vam lijepo".
DIO IZLAGANJA ZELJKE ANTUNOVIC (SDP) U ZASTUPNICKOM DOMU SABORA 29.I.1999. (fonogram:
str. 83 / 1 / SG ------ ZD)
Prijepis:
"U ranijim razdobljima vlasnici tih stanova koji imaju, u
kojima su stanari s kojima oni mozda nisu zadovoljni, a mozda i jesu zadovoljni, ali u svakom slucaju nisu mogli utjecati
na to tko ce im biti stanar, sutke su podnosili svoj status jer su se pomirili sa sustavom koji vlasnickim pravima nije bio
sklon, a stanari su pak sutjeli jer su u pravilu mirno zivjeli i jer se za takvu situaciju nisu osjecali krivima.
Kad nam se konacno pruzila prilika da taj tinjajuci konflikt
definitivno razrijesimo, mi smo se opredijelili za najlosije rjesenje, betonirali smo postojece stanje. Na taj nacin ustvari
uveli smo diskriminaciju nad nekim nositeljima stanarskog prava kojima je osporeno pravo privatizacije stana na kojem su imali
stanarsko pravo potpuno jednako kao i mnogi drugi kojima je pruzena prilika da pod znacajno povoljnijim uvjetima svoj stan
otkupe.
Istovremeno licemjerno se postupilo i prema
vlasnicima kojima je toboze sacuvano pravo vlasnistva, ali im je ustvari to vlasnistvo osporeno u njegovom bitnom dijelu i
to tako sto im je znacajno osporeno pravo raspolaganja.
Rjesenje opisanog konflikta koje smo duzni zakonom osigurati
biti ce dobro tek kad prihvatimo nacelo da ni stanari ni vlasnici ne smiju biti zrtve tudjih pogresaka, pogresaka nekih drugih
ljudi ili nekih drugih sistema, znaci kako onih iz proslosti, ali tako i onih koji danas zastupaju princip, ja bih rekla,
sto gore to bolje, ili jednostavno princip: sto me briga za tudje probleme, glavno da nisu moji.
SDP se oduvijek izjasnjavao kao zagovornik rjesenja po kojima svim stanarima treba
pod istim uvjetima omoguciti otkup stana, a vlasnicima osigurati trzisnu naknadu. Naglasavam trzisnu naknadu, kako poslije
ne bi bilo nekih krivih interpretacija nasih prijedloga.
Uporiste za takav stav nalazi se i u hrvatskom Ustavu u clanku 50. gdje je propisano da se vlasnistvo moze ograniciti
i oduzeti kada je to u interesu Republike Hrvatske. Istovremeno ocjenjujemo na temelju nasih informacija i razgovora sa zainteresiranim
stranama da bi takvo rjesenje prihvatila i velika vecina vlasnika, jer i oni u tom prijedlogu vide izlaz iz svog nezadovoljavajuceg
stanja.
Istovremeno ocjenjujemo da bi provodjenjem
takvog prijedloga troskovi koji svakako postoje - i to je jos jedna od obmana u ovom zakonu, da provedba nista ne kosta kao
i prije u slicnim zakonima, - troskovi bi bili svedeni na minimum; i jos jedna vazna stvar, u podmirenju tih troskova participirali
bi i sami stanari jer bi se sredstva od otkupa ovih stanova, ali i onih ranije prodanih stanova mogli usmjeriti za trzisno
obestecenje vlasnika. (........)
Predlozena odredba izmjene clanka 40. ne prihvacamo, jer osim sto dodatno
pogorsava status zasticenog najmoprimca ne nudi realno provediva sustavna rjesenja"
(...........)
Dr.med. Branko Soric
Vlaska 84 / I
10000 ZAGREB
E-mail: branko.soric@zg.tel.hr
